
Crni petak ˝tradicija˝ je duga preko 150 godina. No
pod nazivom Crni petak posljednjih 50ak godina našla je uporište u onome što
predstavlja značajne popuste u trgovinama na robe i usluge kroz mjesec studeni,
a posebice krajem studenog gdje se posljednji petak u ovom mjesecu (ove godine
28.11.2025.godine) naziva Crni petak. Kroz godine se ova ˝tradicija˝ se
proširivala, sa samo posljednjeg petka u studenom, na cijeli posljednji tjedan,
zatim i mjesec a u zadnjih 20ak godina, ponedjeljak a zatim i tjedan iza Crnog
petka nazivaju se Cyber ponedjeljak odnosno Cyber tjedan, i stavlja fokus na
popuste tehničke robe.
Glavna razlika koja postoji u vezi Crnog petka između
BiH i ostatka razvijenih zemalja je u popustima. Na Crni petak uvriježeno je da
su popusti u prosjeku 60 posto i više, najniži popusti su oko 30 do 40 posto, a
znaju ići i do rijetkih 90 posto, što se kupcima koji čekaju ponekad i 24h, 48h
u redovima isplati. U BiH popusti su
skromniji i budu slični onima koje potrošači viđaju kroz cijelu godinu, u
omjerima od 10% do 30% sa vrlo malim brojem popusta preko 50%.
U pripremi potrošača za nadolazeći Crni petak,
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, pripremila je osnovne
informacije (upozorenja na zamke)
koje mogu biti od koristi u nadolazećim kupovnim ˝groznicama˝:
Lažne online trgovine
S razvojem online trgovine, a radi ˝duha˝ Crnog petka ,
popusta, brzine, prevaranti koriste nedostatak vremena pri kupnji i donošenju
odluka i kroz godine raste broj prevarantskih online trgovina koji nude ˝savršene˝
ponude i popuste. Potrošači moraju biti svjesni da kupnja putem društvenih
mreža, zbog neizdavanja računa i nemogućnosti reklamacije predstavlja veliki
rizik, bez obzira na popuste.
Mogućnosti prevara putem online trgovine su velike, no
neki od osnovnih pokazatelja da se ipak radi o stvarnom trgovcu, a ne prevari,
jeste da trgovina ima vlastitu web platformu putem koje će se utvrditi
identitet trgovca i putem koje se može vršiti narudžba robe, a ne putem
društvenih mreža. Sljedeći bitan trag jeste da ima oglašene vidljive podatke o
registraciji trgovačke djelatnosti i porezne djelatnosti.
Predmetnu materiju reguliraju odredbe Zakon o zaštiti potrošača u BiH (poglavlje X), Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 87/2024) koji regulira formiranje i isticanje cijena, mjere protiv nepoštene trgovine , a planirana je izmjena kojom bi se ažurirala legislativa u oblasti e trgovine. Tu je također, Zakon o trgovini RS ("Sl. glasnik RS", br. 105/2019) koji pored formiranja i isticanja cijena regulira i nepoštene poslovne prakse i inspekcijski nadzor, što je relevantno za akcijske i prodaje. Najznačajnije potrošačko pravo kod on line trgovine jest pravo na predomišljanje u roku od 15 dana od preuzimanja proizvoda, bez objašnjenja i uz trošak povrata robe trgovcu.
Lažni popusti
Mnogi trgovci povećaju cijene nekoliko tjedana prije
Crnog petka ili i samog mjeseca studenog, pa onda vrše ˝snižavanje˝ cijena da
bi dobili efekat velikih popusta. Ovo
iako zakonski legalno, i računovodstveno potkrijepljeno, u konačnici potrošača
dovodi u zabludu, misleći da plaća nešto puno povoljnije što najčešće nije
slučaj.
Do -80%“ obmane
Oglas mora
jasno navesti uvjete sniženje i iznos. Natpis
do -80% zvuči primamljivo svakom potrošaču, ali u praksi se taj najveći popust
odnosi na mali broj artikala. Većina ima znatno manji popust (npr. -10% ili
-20%). Ono što je protivno Zakonu o zaštiti potrošača je, i bitno da potrošači
znaju jeste, da kada trgovci rade popuste u rangovima primjerice do 80 posto;
što znači da postoje popusti od deset, dvadeset, trideset, četrdeset i pedeset
posto ne poštuju Zakon, koji propisuje da ona roba koja je na najvećem popustu
mora biti zastupljena u trgovini na petini artikala.
Stari modeli i zalihe
Tijekom akcija oko Crnog petka često se nude stari
modeli uređaja (npr. televizora, mobitela, kuhinjskih aparata) koje trgovine
žele da isprazne iz skladišta. Potrošači uvijek trebaju provjeriti i tražiti
informacije o datumu proizvodnje modela i usporediti specifikacije sa novijim
proizvodima kako bi mogli donijeti pravilnu odluku da li žele za ˝manje novca
dobiti i stariju tehnologiju¨.
Neadekvatna politika povrata
Neke trgovine ograničavaju pravo na povrat ili zamjenu
robe kupljene na popustu. Ovo je protivno Zakonu o zaštiti potrošača u BiH, i
potrošači trebaju biti upoznati da putem Institucije ombudsmana ili
inspektorata mogu koristiti pravne mehanizme predviđene zakonom.
Lažni osjećaj hitnosti
Vrlo često bilo u trgovinama i češće u online
trgovinama vidljive su fraze poput ¨samo danas¨, ˝ostalo još 2 komada˝ ili ˝prodano
87 puta u posljednjih sat vremena˝. Ovo su uobičajeni psihološki trikovi koji
tjeraju potrošače na kupnju bez dovoljno razmišljanja, i nalaženja odgovora na
pitanja popust: da li to stvarno treba, da li je doista toliki popust, da li to
jedina adresa sa takvim cijenama itd. Glavni savjet potrošačima, jeste da ne
donose odluke impulzivno, nego da uspore i dobro razmisle prije same kupnje.
Zavodljive kombinacije i veće ponude
Jedna od čestih zamki jeste : ˝Kupite 1, dobijete 2˝.
Ovi paketi često uključuju nepotrebne dodatke koji povećavaju ukupnu cijenu za
potrošača. Bitno je da potrošači razmisle koliko god da nešto jeste na ˝super˝
popustu da li im tolika količina doista treba
Preporuke potrošačima:
Napravite listu onoga što vam doista treba, a
ne šta ˝izgleda kao dobra ponuda˝. Cilj je impulzivnu kupnju svesti na minimum.
Odrediti proračun odnosno
odrediti maksimalan iznos koji ste spremani potrošiti i držite ga se.
Obavezno pratiti cijene kroz listopad i studeni. Cilj
je da znate kad ugledate popuste, koliko je bila originalna cijena tog proizvoda tjedan i mjesec prije.
Kako bi mogli detektirati koliki je stvarni
popust i kako ne biste
imali posljedice eventualne cjenovne manipulacije.
Kupovati samo od poznatih i ovlaštenih trgovaca.
URL mora počinjati sa https://, a ne sa http://. Vodite računa da je
ispravno unesen naziv trgovine u web adresi (npr. Ombudsman da, Ombbuddsman
ne). Izbegavaj web stranice sa čudnim imenima domena (npr. Superakcije.tll).
Obavezno sačuvati račune i potvrde o
kupnji. U slučaju
reklamacije, ovo je prvi i glavni dokaz koji morate posjedovati. Također slikajte
ili arhivirajte potvrde o kupovini i prepiske sa trgovcem.