Poskupljenje peleta, Al Jazeera Balkans

Instituciji ombudsmana ovih dana obraćaju se potrošači u vezi problematike nabavke peleta, njegovog poskupljenja,   kao i neisporuke istog energenta u ugovorenom roku.

Poučeni iskustvom od prošle godine, kada je zavladala nestašica tog energenta, potrošači su se već od početka ljeta angažovali za nabavku istog za nadolazeću zimu. U momentu narudžbe cijena je iznosila cca 250-300 KM po toni, ugovoren je  rok isporuk,  početak jeseni, odnosno grejne sezone, kao i uplaćen jedan dio cijene, odnosno dat avans.  U međuvremenu, cijena je porasla, pelet nije isporučen, a najgore u svemu tome,  što trgovcii i dalje ne znaju ni orjentaciono rok isporuke, odnosno ne garantuju isporuku.

Kod takvog činjeničnog stanja, svaka ta narudža, bilo da je potrošač zaključio pismeni ugovor ili ne može se tretirati kao  prodaja na osnovu ugovora na daljinu. Naime, kod   ugovora o prodaji na daljinu potrošač treba da bude informisan o  osnovnoj  cijeni, dodatnim  troškovima  , načinu plaćanja,  načinu i roku  isporuke, kao i  uvjetima  za ispunjenje i raskid, zatim pravu   i roku  za odustajanje, sudskoj nadležnosti i primjeni određenog materijalnog prava u slučaju spora. Potrošač ima pravo na odustajanje od ugovora bez ikakvog obrazloženja, a trgovac mu je dužan bez odgađanja vratiti plaćeni iznos novca. Međutim, odustajanje potrošača od spornih ugovora nije rješenje, posebno ako se ima u vidu da je grejna sezona već počela.

U konkretnom slučaju, na osnovu narudže potrošača, trgovac je bio u obavezi da realizira ugovor, odnosno  izvrši isporuku peleta u ostavljenom roku i na način kako je ugovoreno. Naravno do realizacije nije došlo. I ne samo to, trgovci su prekršili bitne elemente ugovora, promijenjena je cijena,  i to enormno, nije ispoštovan rok, što je svakako bitan element ugovora. Znači, došlo je do poremećaja na tržištu, na štetu potrošača. Potrošači se pitaju koji su razlozi, da li je u pitanju vještački izazvana neštacica, te da li bi se radi razjašnjenja ove problematike trebalo uključiti i Konkurencijsko vijeće,  kako bi  utvrdilo  da li se radi o dominantnom položaju proizvođača ili trgovca.

Ili, možda da resorno ministarstvo,  razmotri  mogućnost da se preduzmu druge mjere, kako bi se zaštiti BH potrošači. Primjera radi, jedna od mjera bila bi privremena mjera  zabrane izvoza peleta, koju će Institucija ombudsmana podržati.  

Dok se to ne dogodi, preporučujemo potrošačima da koriste druge načine i izvore grijanja, dok se problem ne riješi.U potpunosti  razumijemo potrošače, i nema sumnje da su njihova prava i interesi ugroženi. Takođe, nesumnjivo je, da ovakvo postupanje trgovaca pelete i proizvođača je svakako suprotno dobroj poslovnoj praksi, koja ekonomski isrpljuje potrošača. Potrošač ne bi ušao u ugovorni odnos sa trgovcem, da je u trenutku narudžbe  znao o kojoj se cijeni radi,koja je nerazumna,  i troškovno neosnovana. Potrošač pogotovu, ne bi izvršio narudžbu da je u tom momentu znao da mu  pelet neće biti isporučen u ugovorenom roku.

                                                                                                        Pomoćnik ombudsmana

                                                                                                             Ljubica Čolović

Mostar, 23.10.2017. godine